Preskoči na sadržaj
Zakažite razgovor
Špajz

Uloge vitamina D, mnogo više od zdravih kostiju

Otkriće receptora za vitamin D (VDR) pokazalo je da njegova uloga daleko prevazilazi zdravlje kostiju. Danas znamo da vitamin D učestvuje u brojnim procesima neophodnim za normalno funkcionisanje organizma.

2 minuta čitanja Ažurirano 3. septembar 2026.
Uloge vitamina D, mnogo više od zdravih kostiju
U ovom tekstu
  1. I. Klasična (skeletna) uloga
  2. Posledice mogu biti:
  3. II. Nova uloga, regulator imunskog sistema
  4. Kako nastaje vitamin D i zašto ga nazivamo prohormonom?

Otkriće receptora za vitamin D (VDR) pokazalo je da njegova uloga daleko prevazilazi zdravlje kostiju. Danas znamo da vitamin D učestvuje u brojnim procesima neophodnim za normalno funkcionisanje organizma.

I. Klasična (skeletna) uloga

Ovo je uloga po kojoj je vitamin D decenijama bio poznat.

Njegov osnovni zadatak je da omogući efikasnu apsorpciju kalcijuma i fosfora iz creva i tako doprinese normalnoj mineralizaciji kostiju i zuba.

U njegovom nedostatku kalcijum se ne može dovoljno iskoristiti iz hrane, pa organizam počinje da ga oslobađa iz kostiju kako bi održao normalnu koncentraciju u krvi.

Posledice mogu biti:

rahitis kod dece,

osteomalacija kod odraslih,

osteoporoza i povećan rizik od preloma.

Međutim, to je samo jedan deo priče.

II. Nova uloga, regulator imunskog sistema

Danas znamo da vitamin D ima važnu ulogu u pravilnom funkcionisanju imunskog sistema. Moglo bi se reći da predstavlja jednu od njegovih važnih karika, jer bez dovoljne količine vitamina D mnoge ćelije imuniteta ne mogu da ostvare svoju punu funkciju.

Njegovo dejstvo može se posmatrati kroz tri osnovne uloge.

  • Imuna odbrana

Vitamin D pomaže organizmu u borbi protiv bakterija, virusa i drugih mikroorganizama, podstičući prirodne mehanizme odbrane.

Zbog toga nije iznenađujuće što se tokom zimskih meseci, kada su vrednosti vitamina D najniže, češće javljaju infekcije disajnih puteva.

  • Imuna tolerancija

Jednako je važno da imunski sistem zna kada ne treba da reaguje.

Vitamin D doprinosi održavanju imunološke tolerancije i smanjuje mogućnost da organizam počne da stvara antitela protiv sopstvenih tkiva. Zato se njegov deficit dovodi u vezu sa povećanim rizikom za razvoj pojedinih autoimunih bolesti.

  • Imuni nadzor

Naš organizam svakodnevno stvara ćelije sa genetskim greškama. Zadatak imunskog sistema je da ih prepozna i ukloni pre nego što se razviju u ozbiljan problem.

Vitamin D učestvuje u ovom procesu tako što reguliše rast i sazrevanje ćelija, podstiče programiranu ćelijsku smrt (apoptozu) oštećenih ćelija i doprinosi normalnoj kontroli njihove deobe.

Brojna istraživanja pokazala su povezanost niskih koncentracija vitamina D sa većim rizikom za različita hronična oboljenja. Ipak, važno je naglasiti da održavanje optimalnog statusa vitamina D predstavlja jedan od faktora očuvanja zdravlja, a ne univerzalnu zaštitu od svih bolesti.

Danas je jasno da vitamin D nije važan samo za kosti. On učestvuje u radu gotovo svih organskih sistema, zbog čega se s pravom smatra jednim od ključnih regulatora zdravlja.

Ali da bi mogao da ispolji sva ova dejstva, organizam ga prvo mora stvoriti i pretvoriti u njegov aktivni oblik.

Kako nastaje vitamin D i zašto ga nazivamo prohormonom?

Odgovor sledi u narednom članku.

Ista prostorija

Još iz odeljka Špajz

Prevucite prstom za još →