Fermentisana hrana, prirodni probiotik za naš mikrobiom
U našim crevima žive trilioni mikroorganizama koji zajedno čine mikrobiom, mali ekosistem koji utiče na varenje, imunitet, metabolizam, pa čak i na raspoloženje.
U našim crevima žive trilioni mikroorganizama koji zajedno čine mikrobiom, mali ekosistem koji utiče na varenje, imunitet, metabolizam, pa čak i na raspoloženje.
Jedan od najjednostavnijih načina da ga svakodnevno negujemo jeste da u ishranu u
ključimo fermentisanu hranu.
Naše bake nisu znale šta su probiotici, ali su svakodnevno pripremale kiseli kupus, kiselo mleko, jogurt ili kefir. Danas znamo da su upravo te namirnice prirodan izvor korisnih mikroorganizama koji doprinose raznovrsnosti i ravnoteži crevne mikrobiote.
Fermentisana hrana nije prolazni trend. Ona je deo tradicionalne ishrane mnogih naroda i jedan od najstarijih načina očuvanja hrane, sa izuzetno vrednim zdravstvenim prednostima.
Stanovnici Okinave nisu razmišljali o mikrobiomu. Korejanci nisu jeli kimči zato što su čitali naučne radove. Oni su jednostavno sledili tradiciju. Nauka danas objašnjava ono što je iskustvo znalo vekovima, fermentisana hrana može biti važan saveznik zdravog mikrobioma.
Možda tajna dugovečnosti nije u tome da jedemo nešto egzotično. Možda je u tome da se vratimo hrani koju su poznavale naše bake.